Novi broj na Hrčku!

Dragi čitatelji Jata, od danas je i drugi broj Jata dostupan u elektronskom obliku. 

kliknite ovdje

Natječaj 2014

Uredništvo časopisa Jat poziva sve studentice i studente na slanje svojih radova za objavu u časopisu studenata kroatistike Filozofskog fakulteta u Zagrebu

 

Temat drugog broja Jata naslovili smo „Hrvatska književnost u europskom kontekstu“. Tražimo radove koji se bave odnosom hrvatske književnosti kao male europske književnosti i glavnih književnih tokova Europe od njezinih početaka do suvremenog doba. Zanimaju nas utjecaji i recepcija europskih književnosti na našim prostorima, ali isto tako i sudbina naših autora izvan okvira matične zemlje. Europa ovdje ne mora biti shvaćena u kulturno-imperijalističkom smislu kroz njezine najveće književnosti. Zanimljivi su nam i odnosi hrvatske književnosti s manjim književnostima drugih europskih naroda te podudaranja ključnih točaka njezina razvoja s tekovinama europske književnosti, kao i odudaranja od njih.

Osim užih književnih pitanja o pojedinačnim periodima ili autorima, potičemo Vas na slanje tekstova o drugim kroatističkim temama, npr. o statusu hrvatskog jezika u europskom kontekstu, ali i općim temama poput utjecaja jezika na pisca i književnost, odnosa nacionalnosti i jezika ili uopće paradigme nacionalnog u književnosti (što konstituira nacionalnu književnost?) te drugih pitanja kulture i jezičnog identiteta.

Smjernice o temama, naravno, samo su ilustrativne, nikako ograničavajuće. Ravnopravan tretman i status imat će i radovi izvan kruga zadanog tematom, a koji se dotiču hrvatskoga jezika, književnosti, kulture te kroatističkih tema uopće. Također dio časopisa bit će posvećen i književno-umjetničkoj produkciji (kraća proza i poezija) pa nam možete slati i svoje umjetničke radove.

Svoje radove možete poslati do 15. travnja 2014. na elektroničku adresu casopis.jat@gmail.com. Na navedenu nam se adresu možete obratiti i mogućim pitanjima ili radi uspostavljanja suradnje. Upute o načinu citiranja i navođenja literature dostupne su na http://www.casopis-jat.blogspot.com/.

Upute suradnicima 2014

Upute suradnicima

Časopis studenata kroatistike Jat objavljuje studentske radove s područja hrvatskoga jezika, književnosti, kulture te kroatističkih tema uopće. Također, dio časopisa bit će posvećen i književno-umjetničkoj produkciji (kraća proza i poezija), prikazima i recenzijama knjiga i časopisa, prikazima događaja kao što su skupovi, predavanja, tribine itd., prijevodima i intervjuima. Uredništvo ima pravo pristigle radove mijenjati i prilagođavati propozicijama časopisa te normama hrvatskog standardnog jezika na kojem svi radovi i trebaju biti napisani.           

Radove treba slati isključivo elektronskom poštom na adresu uredništva: casopis.jat@gmail.com. Preporučeni opseg rada (uključujući sažetak, ključne riječi, bilješke i popis literature) ne prelazi 20 kartica (1 kartica sadrži 1800 znakova). Na prvoj je stranici rada, u gornjem lijevom kutu, potrebno navesti ime i prezime autora, naziv i adresu fakulteta, studijsku grupu, trenutnu godinu studija te e-mail adresu autora. Potom se treba priložiti sažetak na hrvatskome jeziku (najviše 200 riječi) u kojem je potrebno opisati svrhu i ciljeve rada, izložiti teorijsko-metodologijsko polazište, napomenuti temeljne odrednice teksta te navesti najvažnije rezultate i zaključke. Na kraju sažetka, pod oznakom 'ključne riječi', abecednim se redom navodi najviše 7 najvažnijih pojmova o kojima se raspravlja u tekstu. Općenito vrijedi da se u radu koriste: font Times New Roman, veličina slova teksta 12, veličina slova (pod)naslova 14, prored 1.5, standardne margine (dolje, gore, lijevo i desno po 2,54 cm) te pisanje u odlomcima (pasusima). 'Sažetak' i 'ključne riječi' pišu se veličinom slova 10 s proredom 1. Ako autor smatra potrebnim, moguće je koristiti razne grafičkih prikaza, ali oni trebaju biti izrađeni crno-bijelo te se, ako su preuzeti, mora navesti izvor podataka. 

            Tehničke se upute ne tiču samo autorskih radova, već i recenzija, prikaza knjiga i časopisa, prijevoda i intervjua. Opseg recenzije ne smije iznositi više od pet kartica teksta, a mora sadržavati: ime i prezime autora čije se djelo recenzira, potpuni naslov djela, mjesto i godinu izdanja, naziv izdavača i broj stranica kao i ostale relevantne podatke. Na kraju teksta recenzent recenziju potpisuje punim imenom i prezimenom. Isto vrijedi i za prikaze knjiga i sadržaja te za prijevode.

         Pri korištenju literature potrebno je razlikovati tri osnovna načina uporabe literature: citiranje, parafraziranje i sažimanje. Citiramo kada doslovno preuzimamo dijelove tuđeg teksta u sklopu vlastitoga, parafraziramo kada tuđe ideje ili argumente ne prenosimo od riječi do riječi, nego prepričavamo vlastitim riječima. Sažimamo kada ukratko prenosimo tuđe ideje ili argumente ne prepričavajući i ne koristeći originalne formulacije. Preporučeni stil citiranja bit će prikazan i oprimjeren u nastavku. Parafraze se ne obilježuju navodnicima kao citati (jer se ne prenose doslovno tuđe riječi), ali je potrebno priložiti bibliografske podatke u citatnicama. Kao citatnice u parafrazama koriste se fusnote koje dolaze na kraju rečenice iza točke. Sažimanje se također ne obilježuje navodnicima, iz istog razloga kao i parafraze, te se, također, kao citatnice koriste fusnote.

CITIRANJE:

Knjige:

–bibliografija-

·         Autorovo Prezime, Autorovo Ime. Naslov knjige: Podnaslov knjige. Mjesto: Izdavač, godina.

Primjer:  

·         Žmegač, Viktor. Od Bacha do Bauhausa: Povijest njemačke kulture. Zagreb: Matica hrvatska, 2006.

-fusnote-

·         Broj fusnote. Autorovo Ime i Prezime, Naslov knjige: Podnaslov knjige (Mjesto: Izdavač, godina), XX-XX

Primjer:

·         ¹ Viktor Žmegač,Od Bacha do Bauhausa: Povijest njemačke kulture (Zagreb: Matica hrvatska, 2006), 307-309.

Ako su dva autora jednog djela, stavljaju se oba prezimena. Ako su tri autora ili više njih, iza imena prvog autora stavlja se kratica 'et al.', od latinskoga et alii, a ostali se autori ne navode. Ako referenca upućuje na isti bibliografski izvor kao i ona prethodna koristi se oznaka ibid., od latinskoga ibidem.

Poglavlje u knjizi:

-bibliografija-

·         Prezime autora poglavlja, Ime autora poglavlja. „Naslov poglavlja: Podnaslov poglavlja“. U: Naslov knjige: Podnaslov knjige, ur. urednikovo Ime i Prezime, YY-YY. Mjesto: Izdavač, godina.

Primjer:

·         Kolanović, Maša. „Kompleksi popularnog, potrošačkog i medijskog: Od proze u trapericama do danas“. U: Medij hrvatske književnosti 20. stoljeća: Zbornik radova III. znanstvenog skupa s međunarodnim sudjelovanjem, glavni ur. Branimir Bošnjak, 197-214. Zagreb: altaGAMA, 2004.

-fusnote-

·         Broj fusnote. Ime i Prezime autora poglavlja, „Naslov poglavlja: Podnaslov poglavlja“, u: Naslov knjige: Podnaslov knjige, ur. urednikovo Ime i Prezime (Mjesto: Izdavač, godina), XX-XX.

Primjer:

·         ² Maša Kolanović, „Kompleksi popularnog, potrošačkog i medijskog: Od  proze u trapericama do danas“, u: Medij hrvatske književnosti 20. stoljeća: Zbornik radova III. znanstvenog skupa s međunarodnim sudjelovanjem, glavni ur. Branimir Bošnjak (Zagreb: altaGAMA, 2004), 197.

Članci u tiskanome časopisu:

-bibliografija-

·         Autorovo prezime, autorovo Ime. „Naslov članka: Podnaslov članka“. Naslov časopisa godište, broj (datum objavljivanja): YY-YY.

Primjer:

·         Frangeš, Ivo. „Antun Gustav Matoš: 'Jesenje veče'. Umjetnost riječi II, br. 3 (srpanj 1958): 110-112.

-fusnote-

·         Broj fusnote. Autorovo Ime i Prezime, „        Naslov članka: Podnaslov članka“, Naslov časopisa godište, broj (datum objavljivanja): YY-YY.

Primjer:

·         ³ Frangeš, Ivo. „Antun Gustav Matoš: 'Jesenje veče'“, Umjetnost riječi II, br. 3 (srpanj 1958): 110-112.

Kad se citira časopis online način citiranja je isti osim što je još potrebno dodati: traži pod „Opisna lokacijska oznaka“, URL adresa (datum pristupa).

Primjer:

·         ⁴ Ivana Matas Ivanković, „Kada su prvi put u hrvatskim rječnicima zabilježene imenice za ženska zanimanja?“, Jezik 2006, Vol. 53, br. 1 (01.01.2007), traži pod „Podatci o pojavljivanju“, http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_ clanak_jezik=25190 (10. listopada 2010).

Dodatne upute:

Kako bi se tekst rada korektno organizirao, pročitao i razumio, treba voditi računa o interpukcijskim znakovima ili razgodcima, odnosno pravopisnim znakovima u užem smislu koji služe za rastavljanje teksta na rečenice i njezine dijelove. Rad je potrebno napisati na računalu pa je važno znati da se ispred i iza svake riječi stavlja jedan razmak te se tijekom pisanja rada na računalu preporuča korištenje paragrafa. Pravopisni znakovi kao što su točka (.), zarez (,), točka-zarez (;), upitnik (?), uskličnik (!), dvotočka (:), trotočka (...), zatvorene zagrade ()), zatvoreni navodnici («) i sl. pišu se zajedno s riječju iza koje slijede, a odvojeno od riječi ispred koje se nalaze. Pravopisni znakovi kao što su otvorene zagrade ((), otvoreni navodnici (») i sl. pišu se zajedno s riječju ispred koje se nalaze. Spojnica se piše zajedno s riječima između kojih se nalazi ako je riječ o složenici, a odvojeno ako se koristi u druge svrhe pa tada zapravo predstavlja crtu (–).

*Upute o citiranju i navođenju literature preuzete iz: Oraić Tolić, Dubravka. Akademsko pisanje. Zagreb: Školska knjiga, 2011.